Ojačajte fizičko i mentalno zdravlje: Smeh je najbolji lek

Autor:

27.05.2018 10:42

Foto:

Foto:



Osobe koje umeju da nasmeju kolege imaju viši nivo samopoštovanja, bolje reaguju u bitnim životnim situacijama i, što je najvažnije, na svakodnevnom nivou mnogo lakše se bore sa stresom

Smeh može da pomogne jačanju fizičkog i mentalnog zdravlja i neophodan je za dobru socijalnu komunikaciju. Da sposobnost umeća da se šalimo - pre svega na svoj, potom i na tuđi račun - utiče na produktivnost, dokazao je Rod Martin sa Univerziteta Zapadnog Ontarija. Ovaj profesor psihologije analizirao je odnos između smisla za humor i psihološkog mira u kolektivu, ali i kod svakog pojedinca, i zaključio da osobe koje umeju da nasmeju druge imaju viši nivo samopoštovanja, bolje reaguju u bitnim životnim situacijama i, što je najvažnije, na svakodnevnom nivou mnogo lakše se bore sa stresom. Takođe, ustanovio je da je reč o uzročno-posledičnoj vezi: humor podstiče pozitivne osobine podjednako kao što visok nivo samopoštovanja i umeće prevladavanja stresnih situacija mogu biti od presudnog značaja da li će neko biti duhovit ili ne.

Lekovita dejstva golicanja

Psihološkinje Šeli Kroford i Nerina Kaltabijano sa Univerziteta Džejms Kuk u Australiji istraživale su dalje i metodom slučajnog uzorka odabrale 55 odraslih osoba, koje su podelile u tri grupe. Prvu su činili ljudi sa izraženim smislom za humor, u drugoj su bile prosečno duhovite osobe, a treća je bila kontrolna grupa. Testiranje je trajalo osam nedelja. Kod ljudi iz prve grupe zabeležen je veći nivo emocionalne dobrobiti i istovremeno je primećeno da im je nizak nivo pojedinačnog stresa i anksioznosti.

Istom problematikom bavio se i Atila Sabo sa Notingem Trent univerziteta. On je uporedio reagovanja ispitanika posle gledanja stendap komedije i dokumentarnog filma. Konstatovao je da su se oni koji su se smejali fizički i psihički osećali kao da su odradili vežbe aerobika. Na osnovu toga zaključio je da humor koristi sveopštem zdravlju, a kasnijim analizama je otkrio da on pomaže i osobama koji se bore sa bolešću, i to tako što pospešuje imunološku reakciju i smanjuje osetljivost na bol.

Da blagostanje na radnom mestu i te kako zavisi od humora, saglasni su i profesori Erik Romero i dr Kevin Kraterds sa Univerziteta u Teksasu, kao i dr Džesika Mesmer-Magnus sa Univerziteta Severne Karoline. Njih troje tvrde da se radni učinak povećava a stres smanjuje u opuštenijoj atmosferi, kad zaposleni nađu načina da se nasmeju i u vrlo ozbiljnim situacijama. Međutim, obe grupe istraživača saglasne su da pozitivan rezultat zavisi od vrste šale. Odnosno, postavlja se pitanje da li je nešto što je smešno jednoj osobi, na primer šefu, podjednako smešno i ostalima.

Smehom do zdravlja: Lekovit je, smanjuje depresiju, jača imunitet…

Odgovor je probao da nađe Nikolas Kujper sa Univerziteta Zapadnog Ontarija, koji je mudro istakao da se premalo istraživača bavi time šta je zdrav humor. Po njegovom mišljenju, postoje adaptivan ili prilagodljiv i maladaptivan, odnosno nefleksibilan vid humora, specifičan za pojedince čije opšte ponašanje značajno odstupa od onog očekivanog u nekom socijalnom i kulturnom miljeu. U prvu vrstu Kujper svrstava humor koji ohrabruje ljude i čini da se osećaju bliže jedni drugima, kao i da o sebi misle lepše (sposobnost da se šalimo na svoj i tuđi račun sa merom), dok u drugu vrstu ubraja nepristojne i agresivne šale - one koje uzrokuju smanjenje samopoštovanja i distanciranje od okoline.

Sudeći po dosadašnjim naučnim studijama, humor definitivno može da nam pomogne da napredujemo - ali samo ako je prilagodljiv i ako onaj ko je dežurni “zabavljač” za cilj ima uspostavljanje neposrednih i bliskih socijalnih kontakata, emocionalno povezivanje u radnoj i bilo kojoj drugoj sredini. Zapravo, ključ je u ljubaznosti.