Zabrinjavajuće: Broj gojazne dece 10 puta veći nego pre 40 godina, a evo u čemu grešimo

Autor:

11.10.2017 15:27

Foto:

Foto:



Broj gojazne dece i adolescenata se udesetostručio od 1975. godine, mada u svetu i dalje ima više neuhranjene dece, pokazuje studija, koja poziva na borbu protiv te dve pojave izazvane lošom ishranom.

Ukoliko se nastave trendovi primećeni poslednjih godina, do 2022. godine broj gojazne dece prevazići će broj neuhranjene dece, predviđaju autori studije objavljene u britanskom medicinskom časopisu "Lanset", prenosi Beta.


U 2016. godini 124 miliona mladih od pet do 19 godina bilo je gojazno, a 1975. godine samo 11 miliona, navodi se u studiji koju su zajedno sproveli Impirijal koledž u Londonu i Svetska zdravstvena organizacija.

Gojaznosti ima u svim regionima sveta. Najteže stanje na ostrvima Polinezije, u Tihom okeanu, gde je i više od 30 odsto mladih gojazno, a po više od 20 odsto je gojazno u SAD, Egiptu i u Saudijskoj Arabiji.

Stopa gojaznosti je od pre nekoliko godina izgleda dostigla vrhunac u bogatim zemljama, ali nastavlja da raste u zemljama sa slabim ili srednjim prihodima.

- Iako se stope gojaznosti izgleda stabilizuju u većini evropskih zemalja sa visokim prihodima, one se alarmantno ubrzavaju u mnogim drugim delovima sveta - rekao je profesor Madžid Ezati, sa Impirijal koledža u Londonu.


On posebno upozorava na rizik od prelaska na lošu ishranu, uz povećanje hrane s jakim energetskim sastavom, ali siromašnom po hranljivim materijama.

Problem je i što je siromašnim porodicama otežan pristup zdravoj hrani, kao što su integralne žitarice i sveže voće i povrće, rekao je on u saopštenju uz studiju.

Istraživači Svetske federacije gojaznosti upozoravaju da će globalni troškovi lečenja lošeg zdravlja izazvanog preteranom težinom, preći 930 miliona funti godišnje od 2025.

Gojaznost pojačava rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih i drugih hroničnih bolesti.

Najčešći uzroci gojaznosti kod dece i adolesceneta:

– Konzumiranjem nezdrave hrane

– Nedovoljnom fizičkom aktivnošću

– Naslednim faktorima

– Bolestima (endokrini ili neurološki problem)

– Lekovima (steroidi, neki lekovi za lečenje psihijatrijskih oboljenja)

– Prejedanjem

– Stresnim događajima (razdvajanje dece od roditelja, razvod, selidbe, smrt, zlostavljanje)

– Porodičnim problemima ili problemima sa drugarima

– Nedostatkom samopouzdanja

– Depresijom ili drugim emocionalnim preoblemima

Maja Gašić

Autor